Author: slobih
OBAVIJEST: Plan kinoloških manifestacija
U skladu sa planom rada Saveza i LKSuFBiH lovačke organizacije trebaju do 16/12/2022. godine da pošalju odgovor na poslani upit u vezi sa kinološkim manifestacijama. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na 062/46 71 71 ili na e-mail slobihredakcija@gmail.com.
UO Saveza sjednicu održao u novom Lovačkom domu u Velikoj Kladuši
Velika Kladuša dobila je jedan od najreprezentativnijh lovnih objekata u ovom dijelu BIH i šire.Naime, rukovodstvo Društva, na čelu sa predsjednikom Ramom Hušidićem, proteklih godina je dalo sve od sebe da, zajedno sa svojim lovcima, naprave zdanje kojim će se ponositi.70 godinaOve godine lovci iz Velike Kladuše slave 70 godina organizovanog lova i lovstva na području ove općine. Tako da su, nova zgrada i ovaj jubilej, bili razlog da se i sjednica Upravnog odbora Saveza lovačkih organizacija u BiH, održe u Velikoj Kladuši.Nakon petosatnog putovanja u Velikoj Kladuši su nas dočekala nasmijana lica predvođena predsjednikom Ramom Hušidićem i Omerom Kapićem, sekretarom udruženja. Moderno zdanjePonosni na svoje zdanje proveli su nas kroz novoizgrađeni dom i pokazali nam prostorije, od hladnjače preko prostorija za edukaciju, prostorija udružeja, velike sale, apartmana…Dom predstavlja moderno zdanje i može poslužiti kao primjer onima koji se žele dati u ovakve projekte u kojem smjeru treba da idu.Sa Ramom razgovaramo i kako i sam priznaje, nije bilo jednostavno napraviti ovakav jedan dom, ali je sa svojim lovcima dao sve od sebe da obogate Veliku Kladušu jednim ovakvim Lovačkim domom.Nakon obilaska doma i prijema kod domaćina iz ULO „Srndać-Velika Kladuša“ Velika Kladuša pristupilo se formalnom dijelu, održavanju Upravnog odbora Saveza lovačkih organizacija u BiH.Poklon SavezaNa samom početku sjednice Muhamed Hodžić, predsjednik Saveza, se zahvalio domaćinima na gostoprimstvu, te je uručio poklon, umjetničku sliku, Rami Hušidiću. -Ovaj Upravni odbor po dogovoru održavamo u Krajini, jer imamo dogovor da se održavaju sastanci i van Sarajeva. Ujedno se družimo, upoznajemo nove ljude, nova mjesta. Također razlog što smo ovdje je i 70 godina društva iz Velike Kladuše. To je jedan fin jubilej, jednog dobrog društva, to pokazuje stanje divljači, ali i ovaj objekat koji pokazjuje da su ovdje dobri ljudi, vrijedni lovci, da domaćinski rade, rekao je između ostalog Hodžić i čestitao jubilej lovcima iz Velike Kladuše, kao i gradnju novog doma.Hušidić se zahvalio na poklonu, te je zamolio da se obrati skupu, članovima Uo i zvanicama. -Pozdravljam svoje lovce, svoje goste, članove UO Saveza, predsjednika Saveza. Ovo je jedinstvena prilika da se ovakav sastanak održi u Velikoj Kladuši. Ovo je prvi put kako postoji Savez da se ovdje održava sjednica UO i da imamo priliku da vas ovdje ugostimo. Zamolio bih sekretara Omera Kapića da vam predstavi naše društvo u nekoliko minuta, rekao je Ramo.Potom je sekretar Kapić prezentovao historijat lovstva na području Velike Kladuše, od osnivanja prvog lovačkog udruženja do danas, a ujedno je govorio i o sadašnjem stanju u ULD „Srndać-Velika Kladuša“ Velika Kladuša.Historijat lovstvaKapić se zahvalio svima koji su danas svojim dolaskom uveličali jubilej i otvorenje doma, a potom je govorio o velikokladuškim lovcima i udruženjima. -Lovstvo na području općine Velika Kladuša kao djelatnost datira od početka 20. stoljeća. “Prvo krajiško lovačko društvo” osnovano je dvadesetih godina prošlog vijeka i bilo je aktivno sve do početka Drugog svjetskog rata. Intenzivnije i organizirano bavljenje lovom počelo je 1952. godine kada je formirano Lovačko društvo “Fazan” Velika Kladuša i održano prvo organizirano polaganje lovačkih ispita 07. 09. 1952. godine na području općine Velika Kladuša, rekao je sekretar Kapić.Veteran i FazanKako je rekao prekid u djelovanju desio se 90-ih godina za vrijeme Agresije na BiH, da bi nakon ratnih dejstava na području ove općine bilo formirano LD „Veteran“, a potom i LD „Fazan“. Dana 11. 10. 2008. godine, Skupštine lovačkih društava „Fazan“ i „Veteran“ donijele su odluku o ujedinjenju ove dvije lovačke Organizacije u jedinstvenu lovačku organizaciju pod nazivom „Velika Kladuša“. -Udruženje Lovačka Organizacija „Velika Kladuša“ organizirano je na slobodnoj dobrovoljnoj osnovi s ciljem razvoja i unapređenja lovišta, zaštiti i uzgoju divljači, izgradnji lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, te drugih aktivnosti koje su u skladu sa Zakonom, Statutom i ostalim normativnim aktima Udruženja. Dana 17.04.2022. godine, Skupština ULO „Velika Kladuša“ donosi odluku o promjeni dosadašnjeg imena, odnosno ranijem imenu dodaje se ime divljači „Srndać“ što je i potvrdilo Ministarstvo pravosuđa i uprave USK-a svojim rješenjem od 14.07.2022. godine, rekao je Kapić.Prema informacijama koje je prezentovao Kapić, od 20.06.2010. godine, Udruženjem uspješno rukovodi Ramo Hušidić u čijem mandatu je 2014. godine započet, a u ovoj 2022. godini i završen Lovački dom, koji je bio dugogodišnji san starijih generacija velikokladuških lovaca. 815 članovaOsim toga Kapić je rekao da društvo ima 815 članova, te je opisao lovište kojim gazduje ovo društvo kao jako bogato raznim vrstama divljači.Na dnevnom redu našlo se nekoliko tačaka, razmatrala se organizacija manifestacije „Druženje lovaca Igman 2022“, gazdovanje mrkim medvjedom…Predsjednik Hodžić prezentovao je način implementacije Rješenja o uzgojnim područjima za mrkog medvjeda.Mrki medvjedKako je rekao nadležno ministarstvo je izmjenilo uzgojna područja, a sada društva na nivou kantona treba da naprave planove upravljanja i akcione planove. -Ja vas molim da pokrenemo aktivnosti na izradi akcionih planova i planova upravljanja mrkim medvjedom u skladu sa ovim Rješenjem. Kada se usvoji ovi planovi imat ćemo mogućnost redovnog odstrijela medvjeda iz naših lovišta. Za sve probleme koje imate na kantonalnim savezima Savez lovačkih organizacija u BiH stoji na raspolaganju kako bi se ovi planovi izradili, rekao je Hodžić.U razgovorima sa članovima UO saznalo se da je u SBK ovaj proces već u završnoj fazi, odnosno da je na Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva poslat plan upravljanja.Hodžić je postavio kao rok mjesec dana od dana održavanja sjednice UO za realizaciju planova, kako bi se u sljedećoj lovnoj sezoni mogao vršiti odstrijel medvjeda.Druženje lovacaInformacija o upravljanju mrkim medvjedom je usvojena od strane članova UO.Potom se razmatrala informacija o organizaciji manifestacije „Druženje lovaca Igman 2022“. -Zbog korone koja je bila prisutna dvije godine nismo držali ovu manifestaciju. Nismo ni u ovoj godini bili sigurni da li ćemo je organizovati. Po mom skromnom mišljenu manifestacija nije prošla loše. Iako nam vremenski uslovi nisu išli na ruku solidno smo organizovali ovu manifestaciju. Bilo je sitnijih problema, ali to ćemo otklanjati u sljedećoj godini, rekao je Hodžić.Na ovu temu se javilo nekliko članova Upravnog odbora koji su dali preporuke kako da se dogodine poboljša manifestacija, a sve u cilju kako bi posjetioci bili zadovoljniji. Muhidin Handžić, predsjednik Lovnog kinološkog saveza u FBiH, javio se za riječ, a vezano za
O lovu na divlje patke iz prve ruke
Divlja patka je vrsta ptice iz porodice pataka (Anatidae).Opis divljačiNarastu do 60 centimetara veličine i teže 800-1400 grama. Mužjak i ženka se znatno razlikuju, odnosno izražen je polni dimorfizam. Mužijak ima karakterističnu tamnozelenu glavu i vrat s bijelim, uskim ovratnikom. Prsa su mu smeđe boje, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Kljun je žut i sa izraženim zadebljanjem u prednjem dijelu. Ženka je manja od mužjaka i njeno tijelo je prekriveno svijetlosmeđim i tamnosmeđim perjem koje ima zaštitnu ulogu. Kljun im je narandžast sa smeđom mrljom po sredini, te zadebljan u prednjem dijelu kao kod mužjaka. Noge su im kratke, narandžaste boje, a među prstima imaju široke plivaće kožice. Vrlo brzo leti i dobro pliva.Široko rasprostranjena vrsta. Živi na području Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije. Nastanjuje gusto obrasle vodene površine kao što su rijeke, jezera, bare i močvare. Hrane se biljkama ali također jedu insekte, žabe i ribe.Lov patkeDivlje patke se love na preletu i potragom za psima. Na većim vodotocima i jezerima praktikuje se i lov iz čamaca. Najzanimljivi lov na ovu vrstu je lov zimi na tekućim vodama. Za lov se koriste puške sačmarice.Tradicija lova divlje patke Tradicija lova na divlje patke u lovištu kojim gospodari lovačko društvo “Igman” Ilidža datira odavno. Iz priča starih lovaca, ovaj lov se odvijao na području općine Ilidža uglavnom uz tokove rijeka Bosne, Željeznice, Dobrinje i Tilave. Kao i sve ostalo i ova aktivnost je značajno umanjena nakon zadnjeg rata u BiH. Međutim u zadnjih 10-15 godina u našem lovačkom društvu se ponovo pojavilo veliko interesovanje za ovu vrstu lova tako da smo u naše godišnje planove gospodarenja počeli predviđati i lov na pernatu divljač, a posebno je veliko interesovanje iskazano na lov na divlje patke. Od tada se svake godine u potpunosti izvršava planirani godišnji odstrijel ove vrste divljači. Zbog narušavanja staništa i izgradnje naselja uz korita rijeka u zadnjih nekoliko godina smo primorani da lov na divlje patke ograničimo na samo jedan lokalitet koji zadovoljava sve propisane uslove da bi se tu mogao odvijati lov.U lovačkom društvu ”Igman” Ilidža predviđeni lovni dani po kalendaru lova su utorak, četvrtak i vikendi. Pošto se u svakom lovu na divlje patke ispuca prilično mnogo metaka prije sezone se dostavlja dopis najbližoj policijskoj upravi. Jedini mogući način lova na divlje patke na našem području je lov na preletu u sumrak uz korito rijeke. Pošto odstrijeljene patke uglavnom padaju u korito rijeke prilikom izvršenja lova obavezno je prisustvo psa koji je izvježban da aportira divljač iz vode. U lovačkom društvu Igman Ilidža uvijek imamo na raspolaganju 5-6 uredno registrovanih pasa koji ispunjavaju sve uslove da bi se mogli koristiti za ovu vrstu lova.Na osnovu našeg iskustva najbolji uspjeh u lovu na divlje patke na preletu postiže se početkom sezone. Tada se uspješno love mlade patke koje relativno neoprezno i nisko prelijeću. Kako vrijeme odmiče patke postaju sve opreznije, te u većini slučajeva lete van dometa sačme i sve više izbjegavaju uobičajnu rutu preleta.
Lov srndaća u Banatu
Subota, rano jutro 4:30 sati, krećemo u lovište. Lovište je tipično ravničarsko, kao i ostala u sjevernom Banatu, prostrano sa velikim poljoprivrenim površinama pod žitaricama. Već je sredina lipnja, te su pšenica i ječam zreli za žetvu.Za razliku od njih kukuruz i suncokret već svojim uzrastom liče na neprohodnu zelenu šumu. Tako se miješa zlatna i zelena boja, dok za vedrih dana nebo poprima tirkizno plavu boju. Kako je u pitanju rano jutro, po dolasku u lovište sa istoka se lagano pomalja crveno sunce. Traženje divljačiIpak prije njega se na istoku nebo zacrveni, ne baš pravom crvenom bojom, više nekom veoma interesantnom nijansom između crvene i ljubičaste boje. Time okolina poprima veoma interesantne boje, a samo desetak minuta nakon toga prelijepog prizora buđenja dana, sunce je već izašlo na nebo i lagano grije.Kako je dan prije bio jako topao, uz večernji suhi vjetrić, ovo jutro je bilo bez rose. Tako se mi lagano krećemo suhim poljskim putovima, ali ponekad i preko polja. Obilazimo vozilom sve više i više polja, ali divljač ne primjećujemo.Ipak smo nakon 15 minuta lagane vožnje u zlatnom ječmu primjetili srnu sa lanetom. Promatrala nas je radoznalo i začuđeno, te se kroz ječam lagano odmicala od nas. Uz nju se kretalo lane i pratilo pokrete srne. Promatramo je još koji trenutak, a kada je zašla u zelene kukuruze gubimo je iz vida i nastavljamo dalje.Idemo dalje, promatramo, te tražimo pogledom željenu divljač. Trud se ubrzo isplatio, te smo ugledali par – srnu i srndaća, ali on je bio mlad i perspektivan, nikako za odstrjel, te odmah idemo dalje. Uskoro na jednoj pokošenoj livadi smo ugledali i nekoliko divljih zečeva u igri.Ipak to nije bila baš bezbrižna igra zečeva, jer je u pitanju zadnji krug parenja i mužjaci su se borili za naklonost ženki koje su gledale borbu. Nastavljamo dalje, kao da ih ne primjećujemo, a na prašnjavom putu ispred vozila susrećemo par fazana.Oni jedno vrijeme trče putem, da bi brzo skrenuli i nestali u žitu. Uskoro ponovo nailazimo na srnu, ali samo produžavamo vožnju, dok nas ona prati začuđenim pogledom. Nažalost, nikako da nađemo željenog srndaća za kojeg zna naš lovački vodič, profesionalni lovac i čuvar. On uporno ponavlja da je tu, ali nikako da ga sretnemo. Razlog je što se divljač veoma slabo kreće zbog visokih temperatura, te obično leži u žitu ili, kada čuje nepoznat zvuk, brzo se sklanja u visoke kukuruze i suncokret. Ta polja kukuruza su inače nepregledna, duga i široka po nekoliko stotina metara. Idemo dalje i dalje, te susrećemo sve više sitne divljači, ali i brojne srne. Kako nismo u prilici da pucamo radimo brojne fotografije divljači.Na kraju krećemo ka drugom dijelu lovišta u nadi da ćemo tamo biti bolje sreće. Krećući se prašnjavim putem u udaljenom uglu jednog pšeničnog polja spremnog za žetvu primjećujemo par srneće divljači. Odmah smo stali i osmotrimo durbinima divljač- srna i srndać su na vidiku. Naš vodič nas odmah upozorava da je to srndać kojeg tražimo. Rogovlje mu se nije najbolje vidjelo, jer je u njemu imao upleten busen trave, vjerojatno je to jutro negdje strugao rogovima. Ipak, i pored toga naš pratilac ga je prepoznao. PucanjPripremam oružje, provjeravam kočnicu i započinjemo lagano primicanje. U početku je odstojanje bilo oko 300 metara, ali smo se zbog sigurnosti pucanja morali primaći na minimalno 150 metara. Lagano prilazimo samo kada divljač spusti glavu u pšenicu. Kada digne i promatra u našem pravcu stanemo i promatramo bez suvišnih pokreta. To traje vječnost iako su u pitanju sekunde. Na kraju uspijevamo da priđemo na nekih 130 do 140 metara.Namještam se i ciljam, ali položaj divljači ne dopušta siguran pogodak. Taman kada se srndać namješta u povoljan položaj za pucanje između njega i mene staje srna. Tada treba još malo čekati, treba biti strpljiv, a svaki trenutak je jako dug.Cijelo vrijeme kroz snajper promatram divljač, a ona je lagano krenula ukoso ka polju suncokreta. Time se počela približavati, ali još samo desetak metara i nestat će u šumi suncokreta.U tom trenutku se pomiče srna naprijed, te odmah koristim priliku i pucam. Pucanj se prolomio snenim poljima, srndać pada, a srna u par skokova nestaje u polju suncokreta. Stojim i gledam, da li će se pogođeni srndać podići, ako je ranjen, repetiram i zakočim pušku. Na svu sreću sve je ostalo nepomično, klasi žita samo lagano trepere na cijelom polju od jutarnjeg povjetarca.Primam čestitke od pratioca i drugih kolega, te se kroz žito krećem ubrzanim korakom ka divljači. Stižemo do divljači koja je već mrtva ležala. U rogovima mu je bila upletena trava slatka. Mrtvu divljač smo ukrasili poljskim cvijećem i klasom pšenice, te joj odali počast. Potom je slijedilo fotografiranje, te nošenje divljači do vozila. Nakon odstrjela smo svi bili zadovoljni, te smo već u 05:30 završili lov.Potom odlazimo u obilazak drugih dijelova lovišta, gdje smo uživali u brojnosti i ljepoti divljači. D.Ballian
Veliki broj kinoloških aktivnosti
Tradicionalno, početkom toplijeg vremena, odnosno početkom proljeća počinju i kinološke aktivnosti u lovačkim društvima, članicama Saveza lovačkih organizacija. U periodu iza nas održano je skoro 25 kinoloških manifestacija, smotri i ispita urođenih osobina. Smotra Novi TravnikU Hercezima kod Novog Travnika održana je redovna uzgojna smotra za goniče, predviđena Planom kinoloških manifestacija LKSuFBiH i SLOuBiH u 2022. godini, u organizaciji LD “Srndać” Novi Travnik. Na uzgojnu smotru je privedeno više od dvadeset pasa, od čega je pozitivnom ocjenom ocijenjeno 19 pasa. Po pasminama najbrojniji su bili posavski goniči, po tri srpska goniča i srpska trobojna goniča, te po jedan barak jazavčar i istarski kratkodlaki gonič. – Ugodno sam iznenađen da je većina posavskih goniča s tipičnom pšeničnom žutom bojom. Zapisničar je bio budući šumarski tehničar Ajdin Herceg, a Husnija Grzić je uobičajeno dobro obavio dio posla oko pripreme rodovnika i knjižica, pohvalio je sudija Ličanin novotravničke kinologe i organizaciju smotre.Na rad sudije nije bilo primjedbi. Smotra KreševoNakon dužeg perioda bez kinoloških aktivnosti, što je uslovila činjenica da u SBK nije bilo lova, održana je smotra u Kreševu gdje je istoj pristupilo 25 pasa. Iako kišno jutro nije obećavalo uspjeh, sunce je nagradilo lovce-kinologe ULD “Tetrijeb Gunjani” Kreševo i obasjalo ih je punom snagom od prve minute smotre.Smotra je održana u mjestu Hrmza, a na smotri su se mogli vidjeti posavski goniči, brak jazavčari, srpski trobojni goniči, ali i ptičar i bavarski krvosljednik.Naim Pičar, sudija koji je sudio ovu manifestaciju, rekao je da je zadovoljan psima koji su privedeni na smotru, ali da je problem dio pasa koji su privedeni da bi vlasnici izradili B rodovnike. Ipak posebno raduje što su smotri prisustvovali i najmlađi članovi društva koji su uz pomoć svoje pratnje uzeli učešće na smotri i pokazali ponosno svoje ljubimce. Na rad sudije nije bilo prijedbi, a lovci su pohvalili i edukacioni dio ocjenjivanja gdje je sudija Pičar kroz razgovor lovcima dao savjete vezane za odgoj i uzgoj pasa. Voditelj smotre bio je Mustafa Kulašin uz asistenciju zapisničara Kenana Topalovića. Smotra ŽepčeKrajem maja LD “Orlovik” Žepče organizovalo je uzgojnu smotru lovnih pasa. Uzgojnu smotru je sudio sudija Plančić Salko kojem se iz LD “Orlovik” zahvaljuju na izuzetno profesionalno obavljenom poslu. Osim toga pohvalili su i Adema Kadića i Jusufović Kemala koji su pomogli da se kinološke aktivnosti u Žepču organizuju.Najljepši psi na uzgojnoj smotri su oni u vlasništvu Redžić Samira (bosanki barak), Žuna Mehmedalije (srpski gonič) i Mandžuka Ahmeta (istarski gonič). Smotra CazinU Cazinu je po lijepom vremenu održana smotra pasa. Prema riječima organizatora ispred LD “Jelen” iz Cazina, smotri je pristupilo petnaestak pasa, a lovci koji su priveli pse bili su zadovoljni radom sudije Zuhdije Šepića.Kako nam je rekao Šepić i on je zadovoljan kinološkim aktivnostima u Cazinu, kao i načinom na koji se lovci ophode prema ovoj grani lovstva. Smotra KakanjU Kaknju, u organizaciji LD “Srndać” iz Kaknja, je održana smotra kojoj je pristupilo preko 30 pasa, a najbroniji su bili posavski goniči.Sudija na ovoj smotri bio je Eldar Agić, a na njegov rad nije bilo primjedbi.Prema riječima kinološkog referenta Ahmeda Kulovića “Kule” smotra pasa je protekla u najboljem redu, a privedeni broj pasa pokazuje da se lovci u Kaknju iznimno interesuju za kinologiju, uzgoj i odgoj pasa koji se aktivno koriste u kakanjskom lovištu. Smotra BugojnoIspred lovačkog doma u Bugojnu održana je smotra pasa koju je sudio kinološki sudija Naim Pičar. LD „Koprivnica“ na ovaj način je prezentovalo rezultate u uzgoju pasa, a prema riječima Pičara pokazan je veliki broj kvalitetnih lovačkih pasa, kada je u pitanju eksterijer.Bugojanski lovci na smotru su priveli petnaestak pasa od čega je najviše bilo posavskih goniča.Smotra Donji VakufU Donjem Vakufu smotru je sudio Naim Pičar, ujedno i predsjednik LD „Semešnica“ Donji Vakuf. Na smotru je privedeno petnaestak pasa što je, kako kaže, standardni broj pasa koji se iz godinu u godinu privodi. Mi smo kinologiju držali živom i za vrijeme dok nije bilo dodjele lovišta u našem Kantonu i već godinama se na smotre privode mladi psi. Posebno me raduje kada vidim svoje pionire koji na smotru privedu svoje pse, kaže Pičar. Smotra BužimBužimljani godinama aktivno rade na plju kinologije, te je i ovaj put pokazan veliki interes za smotru koju su organizovali sredinom maja, a koju je sudio sudija Bernardo Vuković. Ono što je zanimljivo je da je najavljeno preko 60 pasa na smotri, te je sudija imao pune ruke posla.Ipak kako kažu evidentan je kvalitet koji je nastao kao posljedica rada članova LD “Lovac” iz Bužima sa psima tokom dugog niza godina. Smotra VogošćaDana 29.05.2022.godine kod Lovačkog doma u Grabljivoj Njivi, održana je smotra i ocjena eksterijera lovačkih pasa u vlasništvu članova lovačkog društva “Lane” Vogošća.Kinološki sudija Zaim Čaušević, koji je prema odluci SLOuBiH i LKSuFBiH gore navedene zadatke je, na zadovoljstvo predstavnika lovačkog društva “Lane” Vogošća i prisutnih vlasnika privedenih pasa, obavio jako odgovorno i edukativno za sve prisutne.Privedeno je ukupno 15 lovačkih pasa među kojima je bilo baraka, posavaca, trobojnih goniča, kratkodlakih i oštrodlakih istrijanera, balkanaca, slovačkih kopova i brak jazavičara.Psi bez čipa, nisu mogli prisustvovati smotri, zbog čega je skrenuta pažnja vlasnicima da to čim prije urade. Takvih je bilo dva slučaja.Svi ocjenjeni psi su dobili pozitivnu ocjenu, među kojima je bilo pasa i sa odličnom ocjenom.Posebno moramo pohvaliti Jasmina Kadiju, člana “Lane” Vogošća, velikog ljubitelja pasa i kinologije, koji je bez pogovora prihvatio da bude zapisničar sudiji Čauševiću. Za svoj odgovoran rad, također je pohvaljen od sudije Zaima i isti predlaže da ga naše društvo uključi u oblast kinologije, jer je iskazao zainteresovanost za ovo polje.Pomenuta smotra i ocjena pasa, završena je istog dana u 14,00 časova, bez ikakvih primjedbi uz veliku pohvalu rada sudije Zaima i njegovog lijepog i primjernog odnosa sa vlasnicima pasa, zbog čega je poštovan i cijenjen ovdje i u široj regiji. Smotra ZenicaDana 15.05.2022. godine, a na osnovu plana lovno-kinoloških aktivnosti LKSuFBiH, u Zenici, tačnije na poligonu ispred društvenog doma u Donjoj Gračanici održana je uzgojna smotra za lovačke pasmine. U navedenoj kinološkoj manifestaciji učestvovali su samo članovi ULO „Zmajevac“ Zenica. Pripremne aktivnosti, vakcinacija i čipovanje pasa su završene
Smotra i IUO u Hercezima (Novi Travnik)
U Hercezima kod Novog Travnika, u neposrednoj blizini uzgajališta za divlje svinje, održana je redovna uzgojna smotra za goniče, predviđena Planom kinoloških manifestacija u 2022. godini prema SLOU BiH i LKS u FBiH. Na uzgojnu smotru je privedeno više od dvadeset pasa, od čega je pozitivnom ocjenom ocijenjeno 19 pasa. Po pasminama su bili najbrojniji posavski goniči, po tri srpska goniča i srpska trobojna goniča, a po jedan barak jazavčar i istarski kratkodlaki gonič. Vrlodobru ocjenu su dobili pet goniča a odličnih je bilo četrnaest. Ugodno sam iznenađen da je većina posavskih goniča s tipičnom pšeničnom žutom bojom. Zapisničar je bio budući šumarski tehničar Ajdin Herceg, a Husnija Grzić je uobičajeno dobro obavio dio posla oko pripreme rodovnika i knjižica. Dan je bio oblačan s malo kiše rosulje u početku, a praktični rad ocjene pasa obavljen je u natkrivenoj prostoriji. Na rad sudije nije bilo primjedbi.
Žepče: Smotra i IUO za lovačke pse
Dana 22.05’22, a u skladu sa godisnjim planom LKS u F/BiH, LD Orlovik Zepce organizovalo je uzgojnu smotru lovnih pasa.Uzgojnu smotru je vodio sudija Plančić Salko kojem se zahvaljujemo na izuzetno profesionalno obavljenom poslu. Istog dana organizovan je i ispit urođenih osobina koju je vodio sudija Zaim Čaušević kojem se takođe zahvaljujemo na profesionalizmu i odlično obavljenom poslu.Nadamo se da ćemo se još dugo godina družiti sa sudijskim dvojcem. Gost na obe smotre bio je i doajen BH kinologije Slobodan Ličanin kojem se zahvaljujemo na pomoći u izgradnji samog gatera te pomoći oko prve organizacije ispita u našem udruženju. Najljepši psi na uzgojnoj smotri su u vlasništvu Redžić Samira bosanki barak, Žuna Mehmedalije balkanski gonič,Mandžuka Ahmet istarski gonič. Dana 22.05’22, a u skladu sa godisnjim planom LKS u F/BiH, LD Orlovik Zepce organizovalo je uzgojnu smotru lovnih pasa.Uzgojnu smotru je vodio sudija Plančić Salko kojem se zahvaljujemo na izuzetno profesionalno obavljenom poslu. Istog dana organizovan je i ispit urođenih osobina koju je vodio sudija Zaim Čaušević kojem se takođe zahvaljujemo na profesionalizmu i odlično obavljenom poslu.Nadamo se da ćemo se još dugo godina družiti sa sudijskim dvojcem. Gost na obe smotre bio je i doajen BH kinologije Slobodan Ličanin kojem se zahvaljujemo na pomoći u izgradnji samog gatera te pomoći oko prve organizacije ispita u našem udruženju. Najljepši psi na uzgojnoj smotri su u vlasništvu Redžić Samira bosanki barak, Žuna Mehmedalije balkanski gonič,Mandžuka Ahmet istarski gonič. Dopisi jos Adem Kadić i Jusufović Kemal da su pomogli u organizaciji
Breza: Održana smotra pasa
Ld “Breza” je napokon nakon par godina neodržavanja smotri,na zahtjev nove uprave društva održalo ocjenjinsku smotru gdj im je LKS mimo kinološkog plana dozvolio da se kinolośki adaptiraju i ubuduće omoguče svom članstvu da budu ravnopravni sa svim ćlanicama LKS a LD “Breza” iz Breze je, nakon nekoliko godina, ponovo organizovalo smotru pasa. Na zahtjev novog rukovodstva LKSuFBiH je obezbijedio termin za održavanje smotre. Smotru je sudio kinološki sudija Zaim Čaušević, a na smotru je privedeno preko 20 pasa. Zaim Čaušević je smotru okarakterisao kao uspješnu, te je pohvalio entuzijazam domaćina u vezi sa kinologijom. Također Čaušević se domaćinima stavio na raspolaganje na polju kinologije. T.K.
Dvije nove hranilice u fojničkom lovištu
Lovačko društvo „Divokoza“ Fojnica, zahvaljujući vrijednim lovcima sekcije „Fojnica I“, bogatije je za dvije automatske hranilicu za divljač. Sada već tradicionalno, jednu hranilicu kupili su lovci vlastitim sredstvima, a drugu je doniralo Društvo. Hranilice su postavljene u lovnom reviru zvanom „Gradina“ (30.07.2022) i lovnom reviru zvanom „Povitine“ (16.08.2022). Ova mjesta su poznata kao stanište srneće i crne divljači. Postavljanjem hranilica u navedenim lovnim revirima očekuje se da će se divljač zadržati u ovom dijelu lovišta i da će se smanjiti šteta koju divljač na ovom području pravi na poljoprivrednim usjevima. Također, hranilice će u zimskim uslovima olakšati prehranu divljači zbog nedostatka prirodne hrane u lovištu. Vrijedi istaknuti da je u sklopu ove akcije izvršeno i prokresivanje puta i staza do lovačkih nadstrešnica i hranilica, te priprema ogrijeva za lovačke objekte na navedenom području. Oba dana akciju su predvodili Džemil Klisura, predsjednik sekcije i lovovođa sekcije Azem Grašković, a još su učestvovali: Emir Drinić, Refik Karić, Rešad Pamić, Haris Pamić, Jasmin Pamić, Asmir Ramić, Hamza Pašalić, Jaka Ramić, Salko Klisura, Ajdin Pašić, Admir Zubača i podmladak Muhamed Zubača.
Ispušteni fazani u Velikoj Kladuši
Dana 31.08.2022. godine, na lokalitetu Lovačkog doma u Polju, općina Velika Kladuša izvršena je raspodjela 300 jedinki mlade fazanske divljači nabavljene u skladu sa godišnjim planom gospodarenja sportsko – privrednim lovištem „Velika Kladuša“. Realizacija nabavke fazanske divljači dogovorena je sa „Fazanerijom Posavina“ koja je provjereni dobavljač ove vrste divljači, a nakon potpisanog ugovora u martu ove godine i uplatu avansa od 30% od ukupne cijene vrijednosti isporučene divljači. Nakon što je utvrđen datum isporuke 300 jedinki mladih fazana Stručna služba udruženja je uradila plan raspodjele po lovačkim sekcijama na čijem lovištu je u ranijem periodu uspio opstati ubačeni fazan, tako da su slijedeće sekcije dobile navedene količine fazanske divljači: Lovačka sekcija Bosanska Bojna – 50 jedinki (na 3 lokacije), Lovačka sekcija Šumatac – 30 jedinki, Lovačka sekcija Vidovska – 30 jedinki, Lovačka sekcija Podzvizd – 30 jedinki, Lovačka sekcija Todorovo – 30 jedinki, Lovačka sekcija Čaglica – 20 jedinki, Lovačka sekcija Velika Kladuša – 20 jedinki, i Lovački dom Polje – 20 jedinki. U izgrađeno prihvatilište za fazansku divljač u Bosanskoj Bojni izdvojeno je preostalih 70 jedinki gdje će nakon izvjesnog vremena biti izvršen odabir najkvalitetnijih fazana za ustanovljavanje matičnog jata za daljnju reprodukciju, a preostali fazani biti pušteni u lovište. Svi fazani isporučeni su uz veterinarski certifikat o njihovom zdravstvenom stanju ovlaštene veterinarske organizacije „Fadžis“ iz Odžaka. Prve mlade fazane u velikokladuško lovište na lokalitetu Lovačkog doma u Polju pustili su predsjednik udruženja Ramo Hušidić i njegov zamjenik Almir Okić. Odlukom Upravnog odbora u predstojećim lovnim aktivnostima strogo se zabranjuje lov i odstrel fazanske divljači na lokalitetima lovišta gdje su pušteni mladi fazani.