Lovački list: Prije svega želimo da Vam zaželimo sretne novogodišnje praznike. Možete li nam reči kakva je protekla, 2019. godina, bila za SLOuBIH?
M.Hodžić: Prije svega u vlastito ime i ime Upravnog odbora SLOuBiH-a želim sretnu Novu 2020. kalendarsku godinu. U protekloj, 2019. godini, Savez je poslovao uspješno i finansijski, ali i sa aspekta provođenja aktivnosti. Pokrenuto je niz projekata koji su vezani za razvoj lovstva i možemo kazati da je 2019. bila uspješna.
Lovački list: Na što ste posebno ponosni iz 2019. godine? Da li je to manifestacija druženje Igman, koja je ocijenjena kao najmasovnija do sada, ispunila vaša očekivanja?
M.Hodžić: Svakako u tom dijelu čovjek ne može da ne bude ponosan. Odziv lovaca na, sada već tradicionalnu, manifestaciju Druženje lovaca Igman bio je, kako ste rekli, najmasovniji do sada. Ja se nadam da će ove godine manifestacija biti još bolja. Savez ima u planu novine za tu manifestaciju. Već se radi na pripremi i nadamo se da će lovci biti zadovoljni. Moramo osmisliti i sam program, tako da sva događanja budu u različito vrijeme. Imamo i iznenađenje, upoznat ćemo lovce na vrijeme o njemu. To će bit nešto lijepo i interesentno, pa čak i sa finansijskog aspekta. Planiramo nagrađivanje i organizaciju jednog vida tombole. Mislim da će prva nagrada privući i ljude koji nisu lovci. A to jeste naš cilj, da privučemo i ljude koji su simpatizeri lovaca i lova, nelovce i tako pokažemo ljudima kakvi su lovci istinski-otvoreni za druženje i ljudi koji prihvataju sve ostale na svoje druženje. I ove godine ćemo također pozvati sve ljude dobre volje da nam se pridruže. Također ćemo pozvati i ljude iz kulturnog i društveno-političkog života.
Lovački list: Kakvi su planovi za 2020. godinu kada je u pitanju rad Saveza, postoje li neki projekti koji su započeti ili neki čiji je početak planiran?
M.Hodžić: SLOuBiH je u prošloj godini zacrtao planove koje proširuje i finalizira u ovoj godini. To su usaglašeni projekti kojima je cilj razvoj lovstva, razvoj članica-lovačkih društava, a to su projekti vezani za otvaranje kvalitetne fazanerije, projekat uzgoja zečeva. Ta divljač bit će ponuđena članicama po nižim cijenama, maltene da se samo pokriju troškovi. Tu je lijep projekat sa lovačkim društvom iz Sanskog Mosta gdje želimo da napravimo prihvatilište za ozlijeđenu divljač uz koje ćemo napraviti i uzgajalište za tzv. crnu divljač. Ista stvar je sa aspekta ekonomije i tu, članicama ćemo moći ponuditi crnu divljač po najatraktivnijim cijenama, a sve u cilju povećanja i poboljšanja fondova divljači u lovištima.
Lovački list: Tu je i projekat divokoze, jelena…
M.Hodžić: Da, treba spomenuti i projekat divokoze, koji je na čekanju, ali ne našom greškom. Naime, jednostavan problem je hvatanje divljači, ali Nacionalni park Sutjeska ima problem da uhvati žive divokoze. Taj projekat je u fazi realizacije i on ide. Divljač će biti puštena u Bosansku Krupu i to je prva revitalizacija divokoze nakon skoro 50 godina. Cilj je i dalje divokozu revitalizirati u lovištima u kojima je bila. To je atraktivna divljač kako za lov tako i za foto lov i želimo poboljšati stanje te divljači. Ista stvar je i sa projektom razvoja jelena lopatara i u tekućoj godini bi se jedinke trebale ispustiti u lovište. Plan je proširiti jelene i na druge kantone, ali kantoni moraju obezbijediti prihvatilišta gdje će se primiti matično krdo odakle će se jedinke dalje širiti. U razmišljanjima smo i u vezi sa pravljenjem projekta vezanog za evropskog jelena. Nezvanično se ta divljač pojavljuje u našim lovištima, postoje indicije da je primjećena u blizini sarajevskog kantona. Cilj je i tu divljač vratiti u naša lovišta, gdje je i ranije bila.
Lovački list: Kakav odnos SLOuBiH ima sa zakonodavstvenim tijelima u BiH i da li su lovački savezi u BiH dovoljno cijenjeni i prepoznati od strane zakonodavaca?
M.Hodžić: Savezi svakako zaslužuju pažnju i izvršne i zakonodavne vlasti iz razloga što su predstavnici ljudi koji se brinu o uzgoju i zaštiti divljači. U RS-u je stanje malo bolje, nego u FBiH. Imaju znatnu finansijsku pomoć od oko pola miliona KM koje resorno ministarstvo daje korisnicima lovišta, dok to u FBiH još nije zaživjelo i prepoznato u tolikom obimu. Jedno vrijeme Savez nije imao adekvatnog sagovornika u resornim institucijama, ali se u posljednje vrijeme položaj Saveza poboljšao, imamo dobre odnose sa resornim ministarstvom. Našim lovcima je poznato da smo aktivan učesnik u pregovorima u vezi sa inicijativom u izmjenamama Zakona o lovstvu. Nalazimo se u timu koji je radio na izmjenama i dopunama Zakona. Čak smo u jednom dijelu, a u kojem se pojavila verzija koja nije odgovarala lovačkim društvima, zauzeli stav da takav zakon ne može proći i resorno ministarstvo je uvidjelo da bez konsultacija sa savezima ne može napraviti Zakon o lovstvu. Zakon će ići u onoj verziji koja odgovara lovačkim udruženjima. Mi kao korisnici lovišta treba da vodimo, prije svega, brigu o uzgoju i zaštiti divljači. Moramo pooštriti odnos prema lovištu i biti malo i samokritični, jer u našim redovima ima pojedinaca kojima briga o divljači nije primarna i koji kvare utisak o lovcima. Radi se o malom broju lovaca, ali takvi ljudi ne koriste prirodne resurse kako treba.
U tom segmentu odnos prema lovištu i divljači moramo podići na viši nivo i moramo razvijati etiku lovaca do zavidnog nivoa. Veliki problem su i socijalne mreže, danas svako ima Facebook profil gdje pojedinci objavljuju fotografije i video isječke neprimjerene pravim lovcima i zbog toga svi lovci ispaštaju. Lovac prije svega mora da cijeni i voli divljač i da iskaže poštovanje prema divljači. Lijepo je pokazati divljač, ali na način da pokazuje da lovac istu cijeni, a ne za ispunjavanje svojih ličnih frustracija i slično.
Lovački list: Postoje li naznake da će se riješiti problemi lovaca u SBK kada je u pitanju osnivanje i dodjela lovišta?
M.Hodžić: U svakom slučaju je to činjenica koja boli lovce najviše, ali isto tako i Savez lovačkih organizacija u BiH. Taj problem je tu otprije, prije nego što sam ja došao na čelo Upravnog odbora SLOuBiH-a. Prostor SBK od stupanja Zakona o lovstvu nema uspostavljena lovišta. To nisu uzrokovali ni SLOuBIH niti lovačka društva, to je problem zakonodavne vlasti SBK, koja je u skladu sa Zakonom o lovstvu morala ustanoviti lovišta. Savez može dati sugestije u dijelu kada se počnu uspostavljati lovišta i mi smo dali svoj stav koji se slaže sa stavom naših članica, a to je javnosti poznato, da se kreira po jedno lovište na području jedne općine. Ipak, tu je ona stvar koja se uvukla u ovu oblast, a odnosi se na političke stavove pojedinih stranaka u vlasti koje formalno ne mogu da se dogovore oko broja lovišta u SBK. Prvi korak jeste ustanovljenje, a drugi je objava Javnog poziva. Zakonom se favorizira lovačko udruženje, a ne neki kocensionar. Ja sam ubijeđen da bez obzira na politiku, naciju, vjeru, lovci imaju zajednički cilj a to je uzgoj i zaštita divljači, lovci se izuzetno druže, nađu zajednički jezik i skupa dijele i svoju tugu i svoju radost. Onaj ko govori da lovci ne mogu i ne žele skupa ne govori istinu, jer svi smo mi prije svega lovci.
Lovački list: Koji su goreći problemi lovstva u BiH?
M.Hodžić: Pa ja sam upozoravao ranije, društveno-politička zajednica nije prepoznala lovstvo kao oblast u kojoj je moguće ostvariti dobit i prihod koji mogu biti značajni za državu. Mi imamo atraktivna lovišta, divljač koja nije iz prihvatilišta i koja je atraktivna za lov. To je, tako da kažem, stvarna i prava divljač koju bi svaki lovac želio loviti i nadmudrivati se sa njom. Drugi problem je problem CITES certifkata. Pravilnik je na snazi godinu dana, ali zbog specifičnosti državnog uređenja i postojanja entiteta nije zaživio. Mi smo zemlja koja je potpisnica CITES konvencije i moramo samo da primjenimo. Država ima instituciju koja to treba da radi i treba da se usaglasimo oko toga. Ovako gubimo zbog te politike. U RS-u se lovi medvjed, ali trofej ne može formalno-pravno napustiti BiH. I ne samo medvjed, nego svi trofeji, ne mogu se izvesti iz BiH. Ipak sa mesom je drugačije, jer je država potpisala sporazume o izvozu mesa i time se stiče pravo na izvoz svih životinjskih namirnica, a u skladu sa sporazumima koje je država potpisala.
Lovački list: U proteklom periodu, koliko ste na čelu UO SLOuBiH, obišli ste veliki dio naših članica koje su lovišta dobili na korištenje, koliko ste zadovoljni stanjem kada su u pitanju ove organizacije?
M.Hodžić: Moramo biti realni u nekim stvarima, mi smo zemlja koja je prošla kroz period koji ne bih poželio nikome. Lovačka društva su udruženja građana koja se registruju po osnovu jednog, a preuzimaju prava iz drugog zakona. U početku je to bilo nešto novo, nešto teško, ali srećom to ide u dobrom pravcu. Nijedan se zakon ne može odmah istog dana, od dana usvajanja, implementirati u punom kapacitetu, ali lovačka društva su dovela do toga da se počnu i nastave poštivati zakonske odredbe. Od sigurnosti u lovištu, planskih dokumenata, uspostavljanja službi koje su zakonom propisane, od stručne službe, pa do lovočuvarske službe. Znatno je bolje stanje nego prije pet, a da ne govorim prije deset godina. Bilo je otpora, lovci smatraju da plaćanjem članarine rješavaju sve obaveze, ali ta članarina pruža nam samo tri stvari-da ste lovac, da posjedujete dugu cijev i da idete u lov. Ipak tu je još cijeli niz obaveza i nadogradnji, a koje se tiču zakona, edukacije, itd.
Na kraju moram da napomenem da pokreti zaštitnika životinja, kako u svijetu tako i u BiH, jačaju, ulaze u Evropski parlament, učestvuju na konvencijama, a mi kao lovci moramo da pored poštivanja zakona, dokazujemo javnosti da u stvarnosti mi vodimo brigu o uzgoju i zaštiti divljači. Lovci na zapadu počinju da se pravdaju, jer pokreti na drugoj strani idu u pravcu totalne zabrane lova. Moramo raditi na promociji lijepih stvari u lovstvu i primjećujem da se ide u tom pravcu, pokazujemo da lovci u svako doba dana noći, po suncu i snijegu iznose hranu za divljač, što ne rade druga udruženja koja su navodni zaštitinici životinja. To dokazuje da su lovci stvarni i istinski zaštitinici divljači.
Lovački list: Hvala vam na odvojenom vremenu za razgovor.
M.Hodžić: Hvala Vama, i pozdrav svim lovcima i čitateljima Lovačkog lista!