O problemima sa kojima se susreću lovci, lovačka društva, stanovništvo i stočari, a vezanim za medvjeda pisali smo nebrojeno puta. Rješenje o uzgojnim područjima za medvjeda koje je bilo na snazi imalo je, slobodno možemo konstatovati, komplikovano definisana uzgojna područja, a inicijativa koju su prema ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Šemsudinu Dediću, upućivali lovci, lovačka društva i Savez lovačkih organizacija u BiH urodila je, konačno, plodom.
Naime ministar Dedić je donio, u mjesecu maju, novo Rješenje o ustanivljenju uzgojnih područja za mrkog medvjeda koji podrazumjevaju uzgojna područja u administrativnim granicama kantona.
Novo Rješenje, kako smo i pisali, ministar Šemsudin Dedić je najavio na druženju lovaca na Zeniku koje je održano u organizaciji Saveza lovačkih organizacija u BiH i LD “Igman” Ilidža.
Tada je najavio i nastavak rada na izmjenama propisa u cilju poboljšanja stanja lovstva u BiH.
Tako su novim Rješenjem obuhvaćeni kantoni: KS, SBK, HNK, ZHK, K10, USK, TK, BPK i ZDK.
Uproštena procedura
Na ovaj način uproštena je procedura oko donošenja Plana upravljanja i Godišnjih planova, a samim time i odstrijela medvjeda.
Za realizaciju i izrade planova su zaduženi korisnici lovišta, a učešće imaju i nadležna kantonalna ministarstva uz odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalno minstarstvo okoliša i turizma.
Lakša procedura?
Šta to znači u praksi?
U praksi to znači da će unutar kantona lovačka društva donijeti plan i poslati ga na odobravanje u kantonalno ministarstvo zaduženo za oblast lovstva. Kantonalno ministarstvo će isti odobriti, ali uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalno minstarstvo okoliša i turizma.
Nakon potencijalnog odobrenja korisnici lovišta dobit će dozvolu za upravljanje ovom divljači.
Ovo je mali korak do kojeg su doveli zajednički napori više lovaca, lovačkih društava i saveza, što je ujedno i dokaz da se zajedno može učiniti puno više nego što mislimo.
Za potrebe teksta kontaktirali smo i više osoba koje su nam govorile o ovom Rješenju koje će, zasigurno, poboljšati stanje u našim lovištima, jer, ruku na srce, većina lovačkih udruženja imala je negativan stav pema medvjedu općenito, jer se sve svodilo na uzgoj, zaštitu, nikakvu dobit, čak i gubitak jer su društva snosila dio troškova za štete koje je pravio medvjed u lovištima.
Susretljivost ministra
Predsjednik Muhamed Hodžić aktivan je sudionik rada na izmjeni Rješenja, te smo ga kontaktirali za kratak komentar u vezi sa oovm temom.
-Savez lovačkih organizacija u BiH uložio je velike napore da se dogovori sa resornim federalnim ministarsrvom i iznađe novo rješenje, a sve i cilju jednostavnijeg upravljanja medvjedom. Zbog problema u realizaciji ranijeg Rješenja i nemogućnosti da se isto sprovede išlo se na ovu verziju gdje je smatrano da je najlakše rješenje za ovaj problem osnivanje područja u okviru granica kantona. To znači da će sada društva sa kantonom dogovarati i praviti plan upravljanja mrkim medvjedom, rekao je Muhamed Hodžić, predsjednik Saveza i zahvalio se ministru Dediću na susretljivosti i što je prepoznao probleme lovaca i lovačkih društava.
Implementacija Rješenja
Među rukovodstvima lovačkih društava ne kriju sreću što se ovaj problem rješava, ali i upozoravaju da se novo Rješenje mora čim prije implementirati i realizovati u praksi.
-Ovo je nešto sa čime se borimo duži period, mislim da je najveći problem u našem Srednjobosanskom kantonu, kao i u Unsko-Sanskom i Zeničko-Dobojskom kantonu kada su u pitanju štete i prenamnoženje medvjeda. Također veliki problem stvarala je činjenica da se medvjed u RS-u lovi bez problema, pa tako se dešavalo da upratimo da je medvjed kojeg smo hranili u FBiH, za kojeg smo plaćali štete, nesrećom, prešao entitetsku granicu i bivao odstrijeljen, što je bio jedan apsurd. Mi smo plaćali štete, mi smo ulagali u tu divljač, a nismo je mogli koristiti. Sada treba samo insistirati na što bržoj provedbi ovog Rješenja kako bismo konačno upravljali jednikama medvjeda, rekao nam je Naim Pičar Pilot, član UO Saveza lovačkih organizacija u BiH i predsjednik SLOuSBK.
-Jedan od inicijatora izmjene Rješenja je i Senad Kljajić, koji je kao predsjednik kantonalnog savjeta za lovstvo imao zaduženje da radi na tome da se Rješenje izmjeni. Ideja o granicama uzgojnog područja unutar kantona bila je jedina realna. Kao predsjednik Skupštine Saveza lovačkih organizacija u BiH sa predsjednikom UO Muhamedom Hodžićem je aktivno učestvovao na rješavanju ovog probelma, a ne krije zadovoljstvo urađenim. Radi se o, slobodno možemo konstatovati, Rješenju koje će zauzeti mjesto u novijoj historiji lovstva u BiH.
-Pošto mi u svom kantonu imamo šest od osam društava u čijim lovištima obitava medvjed nama je ova tema bila jako zanimljiva. Posebno nam je problem pravila i činjenica da je ranije Rješenje bilo neadekvatno, uzgojno područje „Vitorog-Plješevica“ je išlo od Bihaća do Jajca gdje je jedan dio uzgojnog područja bio prekinut entitetskom granicom i gdje je vršen odstrijel medvjeda, jer u RS-u lovačka udruženja gospodare medvjedom. Mi smo zadovoljni ovim Rješenjem, svi smo dali maksimum od sebe da se usvoji. Posebno hvala federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Šemsudinu Dediću, na razumijevanju koje je pokazao prema lovcima u svim našim susretima i razgovorima koje smo vodili na ovu temu, rekao je Senad Kljajić, predsjednik Skupštine Saveza lovačkih organizacija u BiH i predsjednik Kantonalnog savjeta za lovstvo USK.
Kako smo rekli sa svim ovim problemima dosta su se susretali lovci i lovačka društva u USK. Posebno se odnosi na lovišta koja su oslonjena na Grmeč, Nacionalni park „Una“ i Posebno lovište „Plješevica“.
Pioniri praćenja medvjeda
Iz problema se izrodila i jedna kvalitetna aktivnost. Naime u proteklih pet godina fokus na zvijeri, samim time i na medvjeda, na sebe je preuzela neformalna skupina građana i članova LO “Bihać”, a vezano za prostor Bihaća i to Denis Huskić, Emir Delić, Haris Hadžihajdarević, koji je ujedno i uposlenik NP “Una”.
-Mi smo u posljednjih par godina dali sve od sebe u praćenju velikih zvijeri. Iskreno kada sam izabran na mjesto predsjednika Skupštine LO „Bihać“ to je dosta olakšalo stvari, jer sam dobio i podršku od svoje lovačke organizacije, čije je novo rukovodstvo pokazalo sluh za naše aktivnosti. Napominjem da to nisam nikada individualizirao nego sam uvijek išao kao predstavnik lovačkog društva u sve te priče i uvijek sam potencirao da praćenje zvijeri radi i LO „Bihać“, a jedan od razloga je da se riješimo stereotipa da su lovci tu samo radi odstrijela, govori nam Denis Huskić, predsjednik Skupštine LO „Bihać“.
Medo, vuk i ris
Osim medvjeda pratili su i vuka i risa, a u sklopu niza projekata u okviru Euronatura, potpomognutih od Saveza lovačkih organizacija u BiH, ali i u sklopu projekata koje realizira NP “Una” sa kojima imaju odličnu saradnju.
-Možemo konstatovati da je to projekat koji se još uvijek razvija i koji još uvijek traje. Nas nekoliko je u suštini djelovalo kao neformalni interventni tim, gdje smo se dogovorili da ćemo pratiti stanje medvjeda, skupljali smo uzorke od izmeta, tkiva, dlaka i bilježili podatke sa leševa koje smo nalazili od medvjeda koji su stradali. Bili smo, slobodno mogu reći, pioniri procesa praćenja zvijeri i interventnog tima na ovom području, govori Huskić.
Lobiranje za promjene
Kako kaže u borbi za novo Rješenje kojim će se olakšati korištenje medvjeda i sam je lobirao sa svojim kolegama lovcima.
-Vjerujte da sam našeg Hamdiju Abdića znao po ulici zaustavljati i tražiti da nam pomogne, da dostavi ideje ministru Dediću. Poslije me i stid bilo, ali onda Hamdija priđe meni i kaže da pošaljem ideje. Imao je razumijevanje i bio nam je most do ministra Dedića. Nama je cilj bio samo da se napravi novo Rješenje. Kaled Hašimbegović, predsjednik LO „Bihać“ davao je sličnu ideju prije nekoliko godina i tražio da se izuzmemo iz uzgojnog područja “Vitorog-Plješevica”. Na kraju najbitnije da smo dobili novo Rješenje, ali ovo je tek prvi korak. Očekujem da se na kantonu sada pokaže jedinstvo među društvima, jer plan se pravi na kantonalnom nivou. Smatram da se planovi moraju kvalitetno napraviti, ali i pratiti, a ne da to bude „pro forme“, govori Huskić.
Prometni znak
Huskić napominje da lovci iz LO „Bihać“ ne žele odstrijel medvjeda pod svaku cijenu, nego kao rezultat prekobrojnog stanja, jer je evidentno da se medvjed umnogome razmnožio po ovom dijelu BiH.
Huskić je zbog niza saobraćajnih nezgoda inicirao uvođenje prometnog znaka „Medvjed na putu“ na prostoru Bihaća što je i prvi takav u BiH
-Pa da, imamo stabilnu populaciju medvjeda. Napominjem, nismo striktno za odstrijel, mi smo za racionalno korištenje, a sada medvjeda imamo mnogo i trebamo kvalitetnim planom dovesti stanje na optimum. To je rezultiralo nizom saobraćajnih nezgoda, te čestim spuštanjem medvjeda u naseljena područja, govori nam za kraj Huskić, ekolog, veliki zaljubljenik u lovstvo i zvijeri koje nastanjuju bh. šume.