Savez lovačkih organizacija u BiH krajem decembra 2015. godine održao je stručnu edukaciju organiziranu za predsjednike i sekretare članica SLOuBiH, kojoj su prisustvovali i članovi Upravog odbora kao i članovi Stručnog savjeta za lovstvo SLOuBiH. Ovaj radno konsultativni sastanak o aktuelnoj problematici u lovstvu uz uvodno obraćanje počeo je Salem Alihodžić, predsjednika SLOuBiH.

U godini u kojoj smo proslavili jubilej, 90 godina organiziranog lovstva i postojanja Saveza lovačkih organizacija u BiH organizirani radni i edukativni skup je jedan od načina na koji ćemo finalizirati ovu godinu. Sastanak i druženje lovaca na Igmanu, kojim smo proslavili naših 90 godina po kazuje koliko smo jaki kada to želimo. Poslije skupa na Igmanu mnogi lovci su dali prijedloge da se ova druženja održavaju jednom godišnje i to je veoma dobra inicijativa, a na tome ćemo i raditi jer lovci druženjem postižu jedinstvo, a jedinstvom postižemo ciljeve radi kojih postojimo. Aktuelna situacija je potpisivanje ugovora za korištenje lovišta na period od 10 godina. U ovoj godini krenuo je postupak dodjele lovišta i to je ono što je danas najznačnije. Borimo se za to od kako je donesen Zakon o lovstvu FBiH u 2006. godini. Naime, Unsko-sanski kanton je postupak doveo do kraja, svi su potpisali ugovore, pored sve problematike ipak su uspjeli sve da završe na zadovoljstvo lovaca i lovačkih udruženja. Postupak potpisivanja je proveo i Bosansko-podrinjski Kanton. Međutim, pored lovaca potpisivanje ugovora dosta zavisi i od naših resornih ministarstava u čijoj je nadležnoti cjelokupna aktivnost. U Sarajevskom kantonu taj je postupak proveden, uz konstataciju da je problem lovačkih društava iz Hadžića ostao neriješen, ali i to ćemo riješiti u narednom periodu kako lovci ne bi ispaštali. U Zeničko-dobojskom kantonu postupak bi trebao biti proveden do kraja 2016. godine jer je tako obećao resorni Kantonalni ministar iz tog kantona. Na žalost, postupak ustroja i dodjele lovišta u Srednje-bosanskom kantonu još uvijek nije proveden i tamo realno su prisutni i najveći problemi. Ovaj Savez je uključen u rješavanje i preduzet će sve mjere u skladu sa svojim mogućnostima da se maksimalno ispoštuju zahtjevi lovaca i lovačkih udruženja iz Saveza. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ima dobrih i pozitivnih pomaka, posebno kada je u pitanju Mostar gdje su se postojeća lovačka društva ujedinila u jedinstvenu organizaciju i potpisala Ugovor o korištenju lovišta. Ostaje problem u općini Konjic, koji nije isti ali je sličan kao u općini Hadžići. Nakon potpisivanja ugovora situacija se mijenja i dosta ozbiljnije se mora pristupiti izradi važnih dokumenata kao što je i lovno -privredna osnova. Za članice Saveza napravili smo markice koje ćete preuzimati od 2016. godine, najdalje do kraja marta. Numerisali smo ih da bismo mogli voditi evidenciju članova, tako da ćete ih preuzimati samo po spisku sa adresama lovaca. „Lovački list“ će također ići po broju preuzetih markica“, kaže Alihodžić.

Poštivanje Zakona o lovstvu FBiH Sastanku je prisustvovao i Muhamed Hodžić, glavni federalni inspektor za šumarstvo i lovstvo kojem je ovom prilikom uručena plaketa za unapređenje lovstva koju nije bio u prilici preuzeti na Svečanoj akademiji. U svom obraćanju suptilno je spomenuo problematiku sa kojom se kao inspektor susreće na terenu te naglasio da situacija sa potpisivanjem ugovora o zakupu lovišta na 10 godina nije sjajna kako se predstavlja.  „Dodijeljena plaketa mi je vrlo značajna jer je ipak neko primijetio šta su moji ciljevi i želje kada se radi o lovstvu. Drago mi je da smo se okupili i da ćemo razgovarati o lovstvu i onome što vas čeka u daljnjoj implementaciji Zakona o lovstvu FBiH. Morate biti ozbiljni jer novi Zakon je ozbiljan i relativno težak za udruženja građana. Sada postajete korisnici lovišta i zbog toga morate ozbiljno raditi kao neko kome je država povjerila dobro od općeg interesa na upravljanje. Morate voditi računa o psima koje puštate u lovište, oni moraju biti ocijenjeni i imati položene ispite urođenih osobina. Također, ne smijete loviti subotom, sve dok Zakon ne propiše drugačije. Morate također voditi računa i o oružju koje nosite u lov. Ova slika sa ugovorima o zakupu lovišta na 10 godina ne izgleda ni blizu ovako kako je predstavljena. U FBiH je samo 20 posto lovačkih društava dobilo ugovor, sve ostalo tek treba da se riješi. Tuzlanski kanton još uvijek nema ugovore o zakupu lovišta, kao ni Zeničko-dobojski kanton, a Srednjobosanski kanton nema ni uspostavljena lovišta. Moram napomenuti i da su privremeni ugovori o zakupu lovišta prema kojima se lovi po Zakonu o lovstvu FBiH nezamislivi“, kaže Hodžić.

Ovaj dvosatni sastanak nastavljen je obraćanjem Avde Sofradžije, člana Stručnog savjeta za lovstvo SLOuBiH, koji je govorio o pravilima i izradi lovno -privredne osnovne, koja kao važan dokument treba da bude ozbiljno napravljena, što u dosadašnjoj praksi nije bio slučaj. „U dosadašnjoj praksi imali smo izradu lovnoprivrednih osnova na način koji apsolutno nije primjeren ozbiljnosti materije koju ona tretira, a ona je najznačajniji planski i operativni dokument jedne organizacije koja gazduje sa konkretnim lovištem. To je problem koji se mora riješiti, jer raditi godinama bez valjanog dokumenta je besmisleno i sasvim sigurno se moramo uozbiljiti. Osnova sadrži opće podatke i sve što je vezalo za teren, koje stoga treba vrlo ozbiljno i predstaviti. Zašto imamo simuliranje nečega što bi moralo biti urađeno na korektan način. Jedan od razloga je što je u Zakonu o lovstvo propisano, nažalost, da u izradi lovno -privredne osnove mogu učestvovati pojedinci. Ja vas uvjeravam da takvog stručnjaka nema. Iako imam puno godina i puno škole nikad ne bih prihvatio da samostalno radim lovno-privrednu osnovu. Takav dokument može raditi samo kompetentna naučno- stručna institucija, nažalost ovdje se zakonski preferiraju inženjeri šumarstva. Trebamo imati komisiju i recenzente koji će reći da li je lovno- privredna osnova urađena kako treba. Sramota je u ovo vrijeme raditi na dokumentima koji zapravo ništa ne znače, a godišnji planovi se ne mogu napraviti na bazi podataka koji nisu validni“, kaže Sofradžija.

Mersudin Avdibegović, predsjednik Stručnog savjeta SLOuBiH napravio je rezime onoga što je urađeno u prethodnom periodu te predstavio planove za naredni period osvrnuvši se na kvalitet „Lovačkog lista“, koji osim što je glasilo, može postati i edukativni materijal. „Mi smo u prethodnom periodu imali nekoliko edukativnih skupova, mislim da i ovaj današnji ima te elemente i tako trebamo nastaviti. Svi oblici edukacije sigurno su dobrodošli. Ja sam posebno ponosan na unapređenje kvalitete „Lovačkog lista“, a angažovanjem ljudi od struke i nauke možemo napraviti „Lovački list“ glasilom koje će ujedno imati i edukacioni karakter. U planu je da problem postojanja četiri lovačka saveza u BiH mi prevaziđemo tako što će Savez lovačkih organizacija u BiH ostvariti saradnju sa međuna rodnim institucijama. Ako se ne možemo dogovoriti mi ćemo onda maksimalno pojačati našu saradnju sa međunarodnim institucijama i etablirati se kao najjači savez iz BiH na međunarodnom planu. Po podacima Federalnog zavoda za statistiku, u FBiH je u 2014. godini odstrijeljeno 928 grla srneće divljači. Ako pretpostavimo da je i u jednom i u drugom entitetu približno slična situacija onda dolazimo do godišnjeg odstrela od oko 2.000 grla. Ti podaci nam govore da u lovstvu moramo još mnogo raditi jer je to dosta nerazvijena grana. Neki su pitali šta dobivaju svojim članstvom u SLOuBiH - predlažem da iznesete svoje ideje vezano za razne projekte npr. zaštite divljači, introdukcije, reintrodukcije, pravljenja strelišta itd., a Savez će besplatno napraviti projektnu dokumentaciju. Od vas očekujemo ideje koje ćemo zajedno nastojati realizirati“, kaže Avdibegović.

Maid Rifatbegović, član Stručnog savjeta govorio je o monitoringu zdravlja divljači, napomenuvši koliko je ovaj segment bitan najprije u zaštiti zdravlja ljudi, a kasnije i divljači. „Monitoring zdravlja divljači je obaveza koju svi mi imamo i moramo je poštivati. Zdravlje divljači moramo pratiti prvenstveno zbog zdravlja ljudi, a poslije životinje. Većina infektivnih i parazitalnih oboljenja divljači prenose se sa životinje na čovjeka, a neka od tih oboljenja su i dan danas neizlječiva. Imamo bjesnilo koje je neizlječiva bolest, a svi već učestvujemo u monitoringu ove bolesti projektom koji finansira EU preko IPA projekata još od 2011. godine, tako da se na godišnjem planu rasporedi više od milion mamaca koji sadrže vakcinu. Donedavno smo imali pozitivne uzorke bjesnila lisice, psa, mačke, goveda itd. Međutim, mi već dvije godine nismo zabilježili bjesnilo i vrlo smo blizu da postanemo zemlja u kojoj nema ove bolesti. Druga bolest koju bih spomenuo je antraks koji je povrđen u Evropi, a na njegovo širenje utiču klimatske promjene, dok je njegov uzročnik bakterija koja može dugo živjeti u zemljištu, a njenom širenju doprinose poplave, klizišta itd. Kada govorimo o monitoringu zdravlja divljači sve ono neprirodno što primjetite kod divljači, kao i leševe koje pronađete trebate prijaviti veterinarskim službama i uzorkovati da bismo znali o kojem oboljenju se radi. Opasnost predstavlja i avijarna influenca ili ptičija gripa, leptospiroza, tularemija, salmoneloza, tuberkuloza, trihineloza itd.“, kaže Rifatbegović.

Prisutnima se obratio i Alen Salkić, ispred Lovačke organizacije „Krušćica“ Vitez, predstavivši probleme sa kojima se susreću lovačka društva u Srednjobosanskom kantonu. „U Srednjobosanskom kantonu nije nimalo dobra situacija, na sceni je i dalje podjela teritorija, a dnevna politika redovno se miješa u lovstvo i sve dok je tako situacija se neće znatno promijeniti. Volio bih da Savez ima malo veći uticaj kada je u pitanju podjela lovišta. Krajnje je vrijeme da utičemo na zakonsku regulativu“, kaže Salkić.

Kemal Starogorčić, član Stručnog savjeta govorio je o ulozi i značaju Saveza lovačkih organizacija BiH i obavezama korisnika lovišta koje proističu iz zakona i podzakonskih akata povezavši ih sa svojim iskustvima, napomenuvši da lovovođe trebaju praviti sedmične, mjesečne i godišnje izvještaje kako bi se podaci redovno ažurirali.

Muhidin Handžić, predsjednik Lovno kinološkog saveza FBiH upoznao je prisutne sa radom ovog saveza čiji rad zavisi od članica Saveza lovačkih organizacija BiH.

Muhamed žunić, predsjednik skupštine SLOuBiH također je apelirao da se lovačka društva poduče i organiziraju u izradi lovno- privredne osnove koja ne znači ništa ukoliko će samo stajati u ladici, a raditi se kao do sada, po starom.

Ovom radno edukativnom sastanku prisustvovali su predstavnici 43 od ukupno 55 lovačkih društava, članice Lovačkog saveza. Nakon konstruktivnih kritika, savjeta i planova koji trebaju biti realizirani u narednom periodu, druženje je nastavljeno u ugodnoj atmosferi kakvu samo lovci znaju napraviti.

 

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).