20150912 09193120150912 082930    Druženjem na olimpijskoj planini iznad Sarajeva, lovci iz svih dijelova zemlje koje pokriva Savez lovačkih organizacija u BiH proslavili su godišnjicu koja ih svrstava u red najorganiziranijih i najdugovječnijih bosanskohercegovačkih građanskih udruženja.

„Ono čega imamo i što je, prema mom dubokom ubjeđenju, garancija naše 20150912 111019opstojnosti i daljnjeg napretka, jedu naši ljudski resursi, naši planovi i programi, 20150912 10070020150912 10072420150912 10080820150912 101108 001jeste naša volja, koja nas neće napustiti, da preduzmemo sve mjere kojima ćemo 20150912 100626unaprijediti lovstvo BiH" poručio predsjednik Saveza Salem Alihodžić

Veliki jubilej Saveza lovačkih organizacija u BiH - 90. godišnjica njegovog osnivanja, koja ujedno označava i isto toliko godina organiziranog lovstva u našoj zemlji, svečano je obilježen lovačkim druženjem na Igmanu, održanim u subotu, 12. septembra 2015. godine. Uz bogat kulturno-zabavni program, lovci iz svih dijelova BiH 20150912 110519koje pokriva Savez, u opuštenoj atmosferi proslavili su godišnjicu koja ih svrstava u red najorganiziranijih i najdugovječnijih bosanskohercegovačkih građanskih udruženja.

Nužno objedinjavanje

U zvaničnom dijelu manifestacije, pak, uz podsjećanje na razvojni put Saveza i sve izazove s kojima se njegovo članstvo suočavalo u proteklih devet decenija, ukazano je i na ključne probleme koji koče punu afirmaciju lovstva kao jedne od vrlo bitnih društvenih djelatnosti, u okviru čega je predstavljena i Monografija izdata povodom jubilarne godišnjice, u kojoj su, između ostalog, predstavljana sva aktivna lovačka društva pod okriljem Saveza.

Salem Alihodžić, predsjednik Upravnog odbora Saveza u svom uvodnom obraćanju učesnicima svečanosti konstatirao je da je razjedinjenost lovaca u BiH u vidu postojanja više lovačkih saveza na nižim niovima, odnosno nepostojanja krovnog saveza, kao ni državnog zakona o lovstvu, ključni hendikep u kontekstu jačanja pozicije lovaca i lovstva u našoj zemlji.

"Mi imamo puno problema i loših zakonskih rješenja kada je u pitanju lovstvo – evo, spomenut ću organizaciju bilo kakvog lova koji ima karakter komercijalnog i turističkog, koju je vrlo teško realizirati zbog neriješenih propisa o iznošenju trofeja iz naše države.

Isto tako, u BiH imamo više od 12 zakona o nabavci i nošenju oružja i opreme, koji se međusobno razlikuju, ovisno o tome u kojem su entitetu, kantonu ili distriktu doneseni, što stvara velike probleme nama lovcima koji legalno nabavljamo i koristimo svoje naoružanje.

Ni u lovnoj kinologiji nemamo najbolje rješenja... Iz Evropske unije imamo puno uredbi, direktiva, konvencija, koje moramo provoditi iako često za to nemamo potrebne preduvjete...

Ono čega imamo i što je, prema mom dubokom ubjeđenju, garancija naše opstojnosti i daljnjeg napretka, jesu naši ljudski resursi, naši planovi i programi, jeste naša volja, koja nas neće napustiti, da preduzmemo sve mjere kojima ćemo unaprijediti lovstvo BiH.

Nastavit ćemo borbu u kojoj je potrebno sačiniti i usvojiti strategiju razvoja lovstva na nivou BiH, borit ćemo se da se lovstvo na niovu BiH uredi jedinstvenim zakonom, ispoštovat ćemo sve evropske i međunarodne obaveze u lovstvu i dostojno predstavljati našu zemlju u međunarodnim lovačkim organizacijama i asocijacijama čiji smo članovi i dati svoj doprinos za brži ulazak bih u zajednicu evropskih država", poručio je Alihodžić.

U sličnom tonu, lovcima okupljenim na Igmanu obratili su se i recenzenti Monografije Saveza – dr. Mersudin Avdibegović i dr. Maid Rifatbegović, koji su, predstavljajući to za bh. lovstvo kapitalno djelo, dali i kratak presjek aktuelnog trenutka bh. lovstva.

Historijski dokument

"Prof. dr. Avdo Sofradžija uložio je svoje veliko lovačko i naučno iskustvo pišući poglavlje o historijatu lovstva u našoj zemlji, koje je sigurno važan dio historije BiH, a ne samo lovstva.

U poglavlju koje govori o razvoju lovne legislative, Muhamed Žunić prikazao je koliko je bitna legislativa, ali i stručno sagledavanje problematike zakona o lovstvu. Dobar primjer važnosti zakonske legislative kao regulatornog intrumenta politike, predstavlja sektor šumarstva i istu nažalost trenutno nemamo u Federaciji BiH. Ovdje želim potcrtati značajan doprinos predsjednika Alihodžića i svih ljudi koji su s njim radili zadnjih nekoliko godina da barem u Federaciji BiH imamo Savez i Zakon o lovstvu koji odgovara potrebama lovaca.

Poglavlje koje govori o izdavačkoj djelatnosti Saveza, koje je pisao kolega Kemal Starogorčić, također je interesantno, jer nam je publicistika veoma bitna - ono što se napiše ostaje, ono što se izgovori ode niz vjetar...

Vrlo važno poglavlje o kinologiji napisao je dr Alen Salkić, koji je stavio težište na našu nažalost jedinu priznatu sortu lovačkog psa – baraka. Kritički se osrvnuo na to zašto je to naša jedina priznata sorta lovačkog psa i mislim da je poslao jasnu poruku svima onima koji svojataju naše sorte lovačkih pasa. Možda one jesu njihove, a možda nisu: Ono što ja sigurno znam, jeste činjenicu da su najbolji lovački kerovi iz BiH i da su najbolji lovci u BiH, ostali to mogu svojatati koliko god hoće", naglasio je dr. Avdibegović.

"Mi lovci imamo strašnih problema da sačuvamo naša društva i naša lovišta od brojnih tajkuna i mafijaša koji bi da preko noći uzmu ono što smo mi 90 godina stvarali. Ulagali smo u prirodu i u divljač, ali i u nekretnine, koje su sada mnogima zapale za o

ko - na svu sreću, Savez je uspio da u Zakon ubaci članove koji su nas spasili od takvih nedaća, a na nama je da dalje radimo. U tom kontekstu, također je veoma bitno da imamo pisane tragove poput ove Monografije.

Mogu reći da sam čitajući Monografiju shvatio da sam dio populacije lovaca koja baštini izuzetno dugu tradiciju organiziranog lova. Ako tome dodamo veliku raznolikost naših lovišta, koja je rezultirali idealnim uslovima za različitu divljač, višedecenijsku izdavačku djelatnost i ponos naše kinologije - baraka, onda imamo razloga da se svrstamo u red velikih lovačkih nacija. Nadam se da će ova Monografija pomoći da sačuvamo i obavezno unaprijedimo našu lovnu tradiciju, kinologiju, prirodu i divljač", istaknuo je u svome obraćanju dr. Rifatbegović.

Zvanični dio skupa na Igmanu završen je dodjelom priznanja najistaknutijim članovima lovačkih društva koja djeluju u okviru Saveza, nakon čega je uslijedio neformalni dio manifestacije u kojem su se, uz neizostavan vojnički grah koji su za učesnike proslave pripremili pripadnici Oružanih snaga BiH, lovci do večernjih sati družili sa estradnim umjetnicima Ilhanom Duraković, Abidom Sakalašem i Ismetom Horom.

Dobitnici priznanja

Povodom 90. godišnjice Saveza, plakete za doprinos u njegovom radu dobili su Gavrilo Softić i Ibrahim Demirović iz Lovačkog društva „Bihać", Edhem Kamenica (LD „Bilalovac"), Avdo Idriz (Blagaj), Mujo Alijagić (Bosanska Krupa), Ismet Hujić (Bosanski Petrovac), Munib Zahirović (Breza), Ismet Hadžibegović (Bugojno), Halid Mustafić (Buturović Polje), Nijaz Duranović (Bužim), Esad Pjanić i Enes Bajrić (Cazin), Sulejman Habib (Donji Vakuf), Krstan Kukobrat (Drvar), Dževad Kubat (Fojnica), Omer Borovac i Muamer Sijarčić (Goražde), Vahid Ljubunčić (Gornji Vakuf), Izet Kahvić (Ilidža), Nusret Bešlija (Ilijaš), Đemil Čilić (Jablanica), Safet Varenikić (Jajce), Sakib Bešić (Kaćuni Busovača), Fuad Kubat i Mustafa Trako (Kakanj), Lovačko društvo „Srna Grmeč" (Ključ), Adem Hebibović („Visočica" Konjic), Lovačko društvo „Koznik" (Konjic), Salko Hajdić (Maglaj), Fahrudin Delić (Novi Travnik), Izet Smajić (Olovo), Izet Gegić (Devetak), Ahmed Hodžić (Potoci Mostar), Esad Bardak (Prača), Midhat Likić (Rogatica), Izet Alagić i Lovačko društvo „Sana" (Sanski Most), Emir Hasanbegović (Sarajevo), Fuad Alikadić (Srednje, posthumno), Derviš Ajanović (Tešanj), Zijad Horman („Gunjani" Kreševo), Omer Helda (Travnik, posthumno), Amel Pločo i Samir Kolar (Trnovo), Elvedin Borovina (Ustikolina), Ivan Andrić (Vareš), Arif Fajić („Velež" Mostar), Fikret Pajazetović i Irfan Redžić (Velika Kladuša), Mirsad Čurt (Visoko), Udruženje lovačkih organizacija „Lane" (Vogošća), Dalija Mujkić i Hamza Čahtarević (Zavidovići), Senad Dajić i Jasmin Čauš (Zenica) te Husnija Prentić (Žepče).

hh 

Diplomama su nagrađeni predsjednik Upravnog odbora Saveza Salem Alihodžić i predsjednik Skupštine Saveza Muhamed Žunić.

Činjenicu da je lov ljubav za cijeli život, koja ne poznaje nikakve granice, pa ni starosne, pokazao je i sastav učesnika igmanske proslave, kojoj su doslovno prisustvovali lovci od osam do 88 godina.

Da lovci ne trebaju brinuti za budućnost lovstva, svojim učešćem u manifestaciji, između ostalih, dokazao je i trinaestogodišnji dječak Nermin Handžić iz Lovačkog društva "Kiseljak" Tešanj, koji je, bez instrumentalne pratnje interpretirajući pjesmu Safeta Isovića "Ja sam lovac od imena" i još nekoliko hitova narodne muzike, na noge digao sve prisutne i napravio odličan uvod u nastup muzičkih profesionalaca.

S druge strane, da se lovačko odijelo ne okači o klin ni kada stignu pozne godine, demonstriralo je nekoliko veterana lova, među kojima je bila i osamdesetogodišnja Lucija Janjić iz Kraljeve Sutjeske, dugogodišnja članica kakanjskog Lovačkog društva "Srndać", najstarija žena-lovac u Bosni i Hercegovini.

"Lovački ispit položila sam davnih dana – 1975. godine. Muž mi je bio strastveni lovac, pa onda i sin, pa sam rekla: "Hoću vala i ja!". Moj najveći lovački trofej je vepar od 150 kila, kojeg sam odstrijelila 1985. godine, iznad Kraljeve Sutjeske, a lisica, jazavaca, zečeva..., bilo je napretek, ne znam im ni broja.

Osamdeseta mi je godina, pa više ne mogu u lov, tako da mi još više znače ovakva druženja", kaže Janjić za „Lovački list".

Monografija pod nazivom „90 godina Saveza lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini" pobudila je veliku pažnju učesnika igmanske proslave. Štand na kojem je promovirana sve vrijeme bio je okružen lovcima koji su se raspitivali za način i uslove njene nabavke, a ako je suditi po prvim utiscima, ovo djelo, koje je izdato u 3.000 primjeraka, vrlo brzo morat će biti doštampano u daleko većem tiražu.

Inače, lovci mogu nabaviti Monografiju narudžbom kod svojih lovačkih organizacija po cijeni od 20 KM plus troškovi poštarine.

Ovakva okupljanja trebamo praviti i češće - da se družimo, sretnemo stare i steknemo nove prijatelje, međusobno razmijenimo iskustva i preuzmemo ono što je dobro u svakoj od lovačkih organizacija, odnosno dogovorimo se kako ćemo otkloniti eventualne nedostatke.

 

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).